Općenito o Šibeniku Šibenik je smješten gotovo na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom, razvedenom zaljevu u koji utječe Krka, jedna od najljepših kraških rijeka Hrvatske. Danas je Šibenik administrativno - politički, gospodarski i društveno - kulturni centar Šibensko - kninske županije, kojoj se područje prostire uz obalu izmedju zadarskog i splitskog primorja u dužini oko 100 km, a u unutrašnjosti joj zaledje dopire do bila Dinare, udaljenog 45 km.

Šibensko - kninska županija obuhvaća površinu od 1860 km2 i sastoji se od otočnog i obalnog dijela, te zaledja. Otočni dio Šibensko - kninske županije sastoji se od 242 otoka, otočića i nadmorska grebena. Taj arhipelag se nalazi pretežno u sjeverozapadnom dijelu šibenskog akvatorija, ističe se razvedenošću, ogoljelošću svojih površina i slabom naseljenošću - u šibenskom području svega je 10 otočkih naselja. Najbrojnija otočna skupina Kornati, poznata je po bizarnosti svojih oblika i raskoši prirodnih ljepota.

Iz Šibenskog zaljeva, dugačkog 10 km i širokog 300 - 1200 metara, izlazi se na otvoreno more i otočno područje kroz uski krivudavi kanal. Obalno područje šibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do brdskog niza Trtar i na jugoistoku do bila Svilaje. Ovaj prostor na kojem živi veći dio stanovnika županije, doživio je snažnu urbanizaciju poslije II svjetskog rata. Ovdje su smješteni gotovo svi proizvodni kapaciteti i koncentrirana gotovo sva gospodarska djelatnost i snaga županije.

Reljefnu sliku šibenskog područja karakteriziraju brdski vapnenački grebeni (Trtar se proteže sa svojim nizom prema jugoistoku, a ispred njega je niži, šibensko - primorski), zatim udoline (Gornje i Donje polje) i zaravni - osnova poljodjelstva. Od biljnog pokrivača najviše je zastupljena smrča u zaledu i makija u priobalno - otočkim predjelima. Za šibensko područje je karakteristična mediteranska klima s vručim ljetima koje razblažuje maestral, i suhim zimama.

Šibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najzaštićenijoj prirodnoj luci, posred istočne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma, na ušću ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, čudljivo i lijepo, koje ih je vjekovima branilo i štitilo, hranilo i čuvalo.
Danas je Šibenik glavni je grad, kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko središte Županije šibensko-kninske koje broji 51 553 stanovnika ( 2001.).

Nacionalni park Krka (15 km od Šibenika) Park je moguće obilaziti vodenim putem, kolnim cestama i pješice. U Organizaciji NP "Krka" moguće je plovnim putem posjetiti i razgledati Skradinski buk iz Skradina te otok Visovac i Roški slap s pristaništa plovila iznad Skradinskog buka. Motornim vozilima Park se može obilaziti svim javnim putevima označenim na karti, osim isključivo pješačkih zona Skradinskog buka, Visovca i manastira "Krka", gdje je posjet moguć samo u organizaciji NP "Krka", brodom ili autobusom.
Razgledavanje Skradinskog buka je kružno. Uživat ćete u šetnji mostićima koji prate formiranje slapova, bogatstvu flore i faune. Za posjetitelje su otvoreni prezentacijski sadržaji: etno zbirka, mlinovi, koš za pranje robe, stupa, tkalački stan, suvenirnica.

Nacionalni park Kornati (35 km od Šibenika) Rijetko gdje u Sredozemlju su na tako relativno malom prostoru koncentrirane tolike kvalitete potrebne gostu za odmor kao na Kornatskorn otočju. Kornati su najgušća otočka skupina Jadrana s malim poljima, skrovitim oazama krošnjastih borova i maslina, mirnim i zaštićenim uvalama koje posjetiocu pružaju ugodan mir i boravak izvan buke i civilizacije. Tragovi kulture minulih stoljeća razasuti po kršu naizgled mirne kamene pustinje dokaz su trajnog i nemirnog života na ovom području.
Otočje se prostire usporedo s Dinarskim gorjem od Dugog otoka do kraja Kurbe Vele i broji 89 otoka, otočića i hridi u dužini od 35 km i širini od oko 13 kilometara. Ime su dobili po najvećem otoku Kornatu. Tokom stoljeća Kornati su bili u rukama narodnih vladara, Mlečana i zadarske gospode, a po ukidanju feudalizma prešli su u ruke težaka Murtera, Betine i Sali. Palili su ih i harali Mlečani i uskoci, a to su isto činili u II svjetskom ratu i naci-fašisti.

Zbog svoje nenastanjenosti i divljine, netaknute prirode, bizarnosti mikronezijskih pejzaža i izvanredne ljepote prirodnih pojava: zalaza sunca, nevremena itd. Kornati su privlačni za mnogobrojne turiste i značajni za razvitak izletničkog, sportskog i nautičkog turizma. Morsko dno uz obalu sazdano je od hridina čudesnih oblika, strmih šiljaka, golih ploča, dubokih rasjeda, pukotina i špilja u kojima žive crveni koralji, biserkaste ljušture, puževi i školjke prekrivene stotinama nijansi boja.

Ako želimo posjetiti Kornate ili proboraviti na njima koji dan s domaćinima Kornata, moramo na putu od Zadra prema Šibeniku skrenuti s Jadranske turistčke ceste prema mjestu Tisno te preko mosta prijeći na otok Murter i stići u istoimeno mjesto, čiji su stanovnici vlasnici više od 200 ribarskih kućica razasutih po pitomim i slikovitim uvalama Kornatskih otoka. Svoje dane odmora možemo ugodno provesti na jednom od privremeno naseljenih otoka, potpuno sami s morem i maestralom, u društvu ribara i galebova, u ribarskoj kućici ili u svorn šatoru, kao - Robinzoni.